U Zagvozdu je održan seminar „Bioraznolkost i poljoprivreda“, kojeg su organizirali Park prirode Biokovo i Općina Zagvozd, a u povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti.
U sklopu ove manifestacije organizirana je i izložba suvenira, i ekoloških proizvoda s područja Zabiokovlja, a održana je izložba slika na kojoj je učestovala i naša slikarica Julija Stapić Katić.
Brojni posjetitelji mogli su na licu mjesta uvjeriti se o brojnim rukotvorinama od drva, instrumentima i sklupturama od drveta, kao vidjeti i domaći proizvod – sapun napravljen na tradicionalni zagvoški način sa dodatkom ljekovitog bilja.
Domaćini su goste počastili domaćom rakijom, likerom,medom, a kušati su mogli i pravo djevičansko maslinovo ulje. Lijepi dekor svakako upotpunila je zagvoška nošnja , te splet pjesama i plesova . Organizatorima sve pohvale za uspješnu organizaciju ovog seminara, a nadamo se i češćim susretima u budućnosti.
Zašto smo objavili popis zagvoško-rastovačkih žrtava Drugog svjetskog rata na našim stranicama? To je pitanje koje istina ne javno, ali u kuolarima postavljaju pojedinci , a pritom pokušavaju predstaviti i svoje razloge da se ovaj popis ne bi trebao objaviti, jer naš kraj pokaziva u drugačijem svjetlu nego se o njemu pričalo, opet u kuolarima istih osoba i njihovih istomišljenika. Baš upravo zbog toga i objavljujemo ovaj popis naših žrtava u Drugom svjetskom ratu koji je vidi se po njihovom broju opustošio ovo malo zabiokovsko mjesto. Rat je teško brime koje se može srušiti na jedan narod. Posljedice teško zacjeluju, narod i materijalno živi teško. Međutim borba za slobodu protiv okupacije tuđina je svakako isplativa, ali ponekad sa velikim žrtvama. I naša hrvatska sloboda u prošlom stoljeću tri je puta proživljavala teške trenutke. Pojedinačno čovjek je trpio i bez rata u oskudici slobode, nije mogao dizati svoj glas protiv nepravde, jer bi još više bio ugnjetavan i satiran od svojih režimskih neprijatelja. Najveći neprijatelj našeg naroda u prošlom stoljeću je velikosrbijanska politika koja je dovela do najžešćeg krvoprolića našeg naroda. Ona je kormilarila hrvatskim brodom, a Hrvati su na tom brodu bili mornari, čistači palube i drugi radnici. Samo ulizice i srboljubci dobili bi desetnički čin, da mogu timariti svoju hrvatsku braću. Pa da ovi iz prikrajka mogu uživati cerći se „Eto šta Hrvat Hrvatu radi“. Tako smo postali taoci jedne velike mašinerije,pa kad smo ugledali osvit slobode 90- tih godina prošlog stoljeća „braća“ nas žestoko napaše , jer kud ćemo mi iz njihovog tora. Što janjičari –slobodu traže! Kada tu slobodu ponovo izvoismo podjele opet pokušavaju ugurati u naš život. Svesrdno im u tome pomažu desetnici koji su kratko ostali bez posla, ali opet žele svoju staru ulogu provući kroz hrvatsku čeljad. Zato su najglasniji u hrvatskom medijskom prostoru jer tako uspjevaju da pune glavice neznanim Hrvatima svojom ideologijom. Najžešće se okome na hrvatski kler jer im je on trn u oku. Trn im je u oku zato što je uvijek bio uz hrvatski narod u svim vremenima, a posebno je uloga svećenika i Katoličke crkve došla do izražaja u ratnom vremenu. I kad su njihovi popovi i episkopi „bježali iz ustaške države“,prije svog naroda, dotle su katolički svećenici ostajali na okupiranim krajevima sa svojim vjernicima, izlažući svoj život opasnostima. U Domovinskom ratu naš je Zagvozd izgubio četiri svoja sina. I oni su velika rana na našem zagvoškom biću, kao i onih 190 koji izgubiše svoj život u Drugom svjetskom ratu. U njihovoj mučeničkoj smrti mi pronalazimo snage za život, za budućnost , za svoju obitelj koju trebamo graditi i čuvati kao zjenicu oka svoga.
Na tom putu neka nam Svemogući Bog i zagvoška zaštitnica Gospa od Karmela budu na pomoći. Ti hrvatski puče koji u svojoj duši nosiš istinu i poštenje svojih baka , djedova i pradjedova otvori oči i bez straha gradi ljepšu hrvatsku budućnost. To bi sigurno i ove naše žrtve od nas danas tražile. Budimo beskompromisni borci za svoj nacionalni,obiteljski i kršćanski identitet, pa ćemo samo tako moći očekivati da će i plodovi i naše želje biti uslišane.
Hrvatske autoceste počele su izgradnju brze ceste od Makarske prema Imotskom u svom najzahtjevnijem dijelu budućem tunelu Sveti Ilija u Gornjem Rastovcu sa sjeverne strane Biokova. Kada za tri godine bude izgrađen tunel će biti dug 4050 metara. Radovi su povjereni splitskom Konstruktoru, pa je za očekivati da će ova provjerena građevinska tvrtka izvesti radove sa svojim koperantima u ugovorenom roku. Izgradnjom tunela Makarska Rivijera bi se brzom cestom spojila sa autocestom Zagreb –Ploče na čvorištu u Zagvozdu, te dalje brzom cestom bila povezana sa Imotskim i susjednom Bosnom i Hercegovinom. Dužina ove ceste je oko 30 kilometara i završila bi se za tri godine zajedno sa tunelom Sveti Ilija .
Na području Općine Zagvozd, točnije istočni dio počeli su radovi na izgradnji vodovodne
mreže koja će obuhvatiti svaki zaseok na tom dijelu Općine.
Točnije rečeno radovi su krenuli sa Golog brda i obuhvaćaju Rakiće, Krstatice i
preko brda
se spušta u gornje Rašćane u dužini cca 18 km.
Prema prikupljenim saznanjima od prvog čovjeka Općine gospodina Miroslava Gaće
cjelokupni
radovi i projektna dokumentacija vrijedni su preko 25 milijuna kuna.
Same radove i projektnu dokumentaciju isfinancirat će Hrvatske autoceste koje su za
izvođenje
istih povjerili tvrtki "AQUATERM".
Kako je i sam načelnik izjavio da Općina ne bi taj zahvat mogla podnijet jer su
sredstva za to
još uvijek bila velika, ali eto uz blagoslov Hrvatskih autocesta ipak će se
ostvariti i san
istočnog dijela naše Općine.
Premda smo i sami svjedoci da na području Općine u zadnje vrijeme se vide i dobri
pomaci: obnova
osnovne škole, uređenje Trga glumaca, izgradnja kanalizacione mreže u samom središtu
Zagvozda, izgradnja grobnica kod Gospe i sv. Križa itd.
I to nije sve bit će toga i još izjavio je načelnik Miroslav Gaće ići će uređenje
nogostupa kroz centar Zagvozda, ali tek kad budu radovi na autocesti gotovi jer je
sada to
nemoguće zato šro je kroz Zagvozd velika frekvencija prometa od malih vozila pa
sve do
šlepera, labudica i drugih prometala tako da je to za sada nemoguće.
Eto na kraju sve pohvale našem načelniku i njegovim suradnicima da se ne pokolebaju
pred onima
koji ih kritiziraju.
Neno Lončar